Ovom logikom se vodi većina pacijenata i korisnika privatnih zdravstvenih ustanova. 

Izbjeći gužvu i duge redove čekanja, jedan je od glavnih ciljeva svakog pacijenta, čemu svakako moramo dodati i ljubaznost zdravstvenih radnika koja je na mnogo većem nivou nego u nekom Domu zdravlja.

Međutim, koje su to prednosti koje su sa sobom donijele privatne klinike, i koliko su doprinijele poboljšanju kolektivnog zdravlja ljudi u našoj zemlji?

"Činjenica da su to trendovi koje mi ne možemo zaustaviti. Kada govorimo o Kantonu Sarajevo, Zavod za javno zdravstvo nije u potpunosti obavješten o svim uslugama koje se rade u privatnim zdravstvenim ustanovama, što su te ustanove po zakonu dužne da dostave. Iz privatnih laboratorija mi ne dobijamo uvijek potvrdu odnosno prijavu zarazne bolesti, to se jednostavno izgubi negdje u sistemu. Imali smo priliku da tokom pandemije vidimo šta znači zdravlje kompletne populacije", govori za Source šefica Službe za epidemiologiju ZZJZKS, Aida Pitić.

Kao prednosti postojanja privatnih klinika, Pitić ističe dostupnost zdravstvene usluge pacijenitma.

"To je osnovna stvar koja ljudima pomaže u zdravstvenom sistemu. Dobro je da imamo i privatnih i zdravstvenih ustanova bilo kojeg nivoa i bilo koje vrste, ali usmejravanje i formiranje zdravstvenih politika jednog kantona , federacije i države je vrlo bitno, da znamo gdje ćemo se usmjeriti, a to možemo jedino ako imamo adekvatne podatke o tome šta se sa zdravljem populacije dešava", kazala je Pitić.

Bivši direktor Opće bolnice u Sarajevu, prim. dr. Zlatko Kravić, smatra da će ugovori između privatnika i Zavoda zdravstvenog osiguranja koji se tiču primarne zdravstvene zaštite u porodičnoj medicini, sigurno donijeti novi kvalitet.

"Svi ljudi koji budu radili privatno trudit će se da imaju što više pacijenata i da daju što više usluga da bi pacijenti dolazili što više kod njih. Ta usluga je bespalatna zato što je plaća Zavod zdravstvenog osiguranja KS. Kod specijalističkih ordinacija je malo drugačija situacija. One same po sebi u zavisnosti ko ih radi, mogu poboljšati kvalitet, ali ga mogu i smanjiti. Osnovni uslov je jedan profesionalni rad sa jedne strane, a sa druge strane, odgovornost. Jer, kakvu odgovornost imaju ti ljudi, oni mogu, a i ne moraju pogledati nalaz nekog pacijenta, prije pružanja usluga", govori Kravić.

Upravo ta povezanost sistema između javnih i privatnih ustanova, prema njegovim riječima, nije na zadovoljavajućem nivou.

"Da bi on bio na adekvatnom nivou, svi bi morali biti povezani u  bolnički informacioni sistem i  sistem Domova  zdravlja. Pošto je to malo skupo za održavanje, privatnici ne koriste te sisteme. Ni Domovi zdravlja, kao ni bolnice, također nekada ne priznaju specijalističke nalaze iz privatnih klinika i bolnica. Onda pacijentima govore, "Nismo mi sigurni u te nalaze ni laboratoriju, hajd ti to završi kod nas". Privatni sistem se mora izgraditi kroz povjerenje i profesionalni odnos prema pacijentima.  Zakonski, privatne i javne zdravstvene ustanove su izjednačene, ali nije izjednačena svijest pacijenata i nema odgovornosti, govori Kravić.

Postavlja se pitanje kako utjecati na svijest pacijenata, kada imamo priliku vidjeti da pojedini doktori u javnim zdravstvenim ustanovama zlouptrebljavaju njihove lične podatke.

"Vidjeli ste ovo propisivanja lijekova, iznošenje ličnih podataka pacijenata, tu mora postojati odgovornost i instrument za kažnjavanje. Nažalost, u našem zakonu nije to odrađeno kako treba i trebalo bi pooštiriti kazne. Imali smo slučajeve zloupotrebe i prije, tu nema krivične odgovornosti. Kada dođe do takvih slučajeva, uglavnom se prvo obraćaju uredu koji vodi zaštitu tih ličnih podataka. Trebala bi postojati zakonska regulativa, koja dozvoljava sankcionisanje i bez tog ureda za zaštitu podataka", zaključio je dr. Zlatko Kravić.


(Admir Oručević)