Teške saobraćajne nesreće uz stradanje vozača, putnika i pješaka na našim cestama postala je, na žalost, bh. svakodnevnica, a posljednji težak udes sa smrtnim slučajem desio se u Cazinu.

Podsjećanja radi, poznati bh. privrednik Asmir Durić, izgubio je život u teškoj saobraćajnoj nesreći u mjestu Šepići kod Cazina, a prema posljednjim informacija iz MUP-a USK-a, što se ovog slučaja tiče, "nesreća se dogodila u nedjelju u 17:20 sati, i to prilikom sudara putničkog i teretnog vozila". Ako je suditi po priloženoj fotografiji može se zaključiti da je sudar dva vozila bio direktan.

Asmir Durić, koji je javnosti poznat i kao Dajdžin, iza sebe je ostavio suprugu i četvoro djece, a bio je vlasnik City Centra u Cazinu. Brojni prijatelji, poznanici, te Krajišnici iz drugih gradova USK-a, ali i iz dijaspore, oprostili su se na društvenim mrežama od Durića.

Durić je tako postao još jedna u nizu žrtava na bh. cestama koje su poznate po tome da kvalitetom (a nevezano za nedjeljni slučaj gdje se, kako nam je rečeno iz MUP-a USK-a, "još istražuju pravi razlozi nesreće") pripadaju samom evropskom dnu, o čemu se raspravlja već godinama.

Kad se spoji više faktora među kojima su, pored kvalitet puteva, i loša vozila, slaba signalizacija i zaštita na putevima, kao i nesavjesni vozači i nedovoljno oštre kazne, te generalno slabo kontrolisanje saobraćaja i skoro nikakvo vođenje statistike, onda ne treba čuditi što se brojke poginulih na bh. cestama povećavaju. 

Inače, ako bi tražili dio u našoj zemlji gdje su putevi u najlošijem stanju, onda bi se Unsko-sanski kanton morao svrstati među najopasnije.

To nam je potvrdio i potparol MUP-a USK-a, Ale Šiljdedić, koji promatra krajiške puteve već tri decenije, i koji u razgovoru za Source ističe da "zabrinjava činjenica da tamošnja Vlada jako malo ili nikako ulaže u puteve, a broj automobila se povećava iz godine u godinu".

- Ako vam kažem da je područje USK-a, što se tiče mreže saobraćajne i puteva u njoj, u istom stanju u kojem je ostalo u periodu prije rata. To sve govori. Ništa se bitnije nije promijenilo na cestama. A broj vozila se povećao nekoliko puta. Frekfencija saobraćaja je ogromna pogotovo kada dijaspora i ostali dolaze u BiH i prolaze našim putevima. S druge strane, rade se tu neke manje intervencije, kad su u pitanju neke popravke, raskrsnice, zaobilaznice, kružni tokovi.., ali sve je to minimalno. Generalno neke značajanije radove nismo imali u zadnjih 20-30 godina. Ne mogu reći da se slabo ulaže, nego, ako ćemo realno govoriti, ne ulaže se ništa. To nije slučaj sa ostatkom zemlje, gdje se radi na autoputevima, probijanju tunela, renoviranju ceste i slično, priča nam naš sagovornik, te nastavlja:

- Vozila stara i preko 15 godina, te slaba obuka vozača su priča za sebe. Sve to kad se spoji, uz ranije navedene probleme, dovodi do nesreća. Često  imamo slučajeve gdje naši ljudi kupe snažna i teška vozila vani, ali vozila koja nisu dovoljno tehnički ispravna. Kad tome dodate vozače koji danas stiču lošu ili nikakvu obuku u kojoj su prisutne razne malverzacije, onda dobijemo situaciju da nam je saobraćaj nesiguran, kaže Šiljdedić.

Postoje dionice koje su, kaže, izuzetno teške pogotovo zimi.

- Nije moje da pametujem i nekoga prozivam,  ali generalno ovdašnja politika slabo vodi računa o tome i to je svima jasno. Nešto se sad radilo na području Ključa, bilo je i nekih intervencija, ali to je sve. Mora se raditi na zaobilaznicama gradova poput Cazina i Bihaća, jer, na primjer, put od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, a koji ide kroz kanjon rijeke Une, zimi je katastrofa, pogotovo za velika i teretna vozila. Razumijem da je besparica i da možda ni Kanton ne može to sam finansirati, ali su federalni i državni prioriteti možda otišli u nekom drugom pravcu. Šta će biti u budućnosti ostaje nam da čekamo i vidimo, zaključio je Ale Šiljdedić.


NOVINAR: Mirza Kadić.