U nastojanju da očuva historijski multietnički karakter Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) polovinom juna 1992. godine usvojilo je dokument naziva Platforma o radu Predsjedništva u ratnim uslovima. 


Međutim, zašto je važno ukazati na značaj ovog dokumenta? 

Naime, Platforma je, prema riječima profesora Mirka Pejanovića, koji je u tom periodu bio član Predsjedništva RBiH, polazila od dva strateška cilja. Jedan se odnosio na okupljanje svih patriotskih snaga u front odbrane države Bosne i Hercegovine, a drugi cilj se odnosio na potrebu definisanja karaktera države za koji će se boriti demokratske i multietničke snage. 

"Platforma za djelovanje Predsjedništva RBiH u ratnim uslovima imala je temeljnu programsko-političku važnost u definisanju i realizaciji koncepcije odbrane Bosne i Hercegovine u ratu, kojoj je bio nametnut 1992. godine u obliku agresije Savezne Republike Jugoslavije na suverenu i međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu", navodi Pejanović. 

Osim toga, na temelju Platforme definisane su i osnove za formiranje Armije RBiH kao "svegrađanske oružane sile za odbranu integriteta i istorijskog multietničkog bića Bosne i Hercegovine", ističe Pejanović. 

Bez dvojbe, Platforma je dokaz opredijeljenosti bosanskohercegovačke vlasti za jednakost naroda i građana i u prvom redu opredijeljenosti za multikulturalizam i građanske vrijednosti. 


Najveći doseg građanske opcije 

Iz dokumenta Platforme vidimo da je obuhvaćeno više cjelina i to: kakva Bosna i Hercegovina, odnosi i institucije koje garantuju nacionalnu ravnopravnost, za kakve međudržavne odnose je zainteresovana Bosna i Hercegovina, odnos prema prekidu rata i uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini, politička osnova opštenarodnog odbrambenog rata te apel svim patriotskim snagama.

U prvoj cjelini koja daje odgovor na pitanje kakva BiH, pored ostalog, se navodi: 

"Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna država. U njoj se ustavnim rješenjima garantuju ljudske slobode, građanska prava i nacionalna ravnopravnost. Bosna i Hercegovina je, po svom historijskom biću, višenacionalna, multireligijska i multikulturalna zajednica. Njen istorijski razvitak pretpostavlja ravnopravnost konstitutivnih naroda: Muslimana, Srba i Hrvata u odlučivanju o zajedničkim interesima." 

Platforma je donesena 26. juna i predstavlja do sada najveći doseg građanske opcije u pokušaju oblikovanja bosanskohercegovačke političke zajednice, tvrdi profesor Asim Mujkić. 

"Ona je pokušaj iznalaženja formule političkog subjektiviteta u situaciji dvojnog određenja -  liberalno-demokratskog, odnosno građanskog, koji politički subjektivitet ipak pripisuje prvenstveno individualnim građanima, ali i komunitarnog dodatka koji politički subjektivitet 'dopunjuje' imenovanjem partikularnih narodnih grupa", navodi Mujkić. 

U samoj Platformi se navodi da je Bosna i Hercegovina "suverena i nezavisna država građana, konstitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj žive. Republika se konstituiše na principima parlamentarne građanske demokratije, što podrazumijeva prije svega tržišnu ekonomiju, stranački pluralizam i ljudska prava i slobode.“

Obrazlažući pojedinosti Platforme, Mujkić u konačnici navodi kako je Platforma važan dokument na koji možemo biti ponosni. 

"Kada u našem okruženju, pa i određenim dijelovima BiH, dominiraju političke platforme najradikalnijeg nacionalizma koji podrazumijeva rat i etničko čišćenje, teritorijalno preustrojavanje, koje su, na kraju, otvoreno zločinačke, Predsjedništvo RBiH donosi dokument koji govori o miru, zajedništvu, multietničnosti, vladavini prava, vladavini ljudskih prava i sloboda, demokratskim procedurama", tvrdi Mujkić. 

Dodaje kako, osim toga što je "Bosna i Hercegovina ovim dokumentom sačuvala svoj obraz, današnjim zagovornicima ‘građanske opcije’ treba da služi kao orjentir, kako za pravac u kom treba ići, kao i za one momente koje treba izbjeći". 



Piše: Aldina Rovčanin