U utorak je zatražio da Ustavni sud BiH do petka u podne povuče odluku, navodeći da je ponašanje ovog suda "antiustavno". Osim toga, poteze članova Ustavnog suda okarakterizirao je kao dio "podmuklog plana za rušenje RS" iza kojega, kako tvrdi, stoje SAD i Velika Britanija, izuzimajući Europsku komisiju koju je Dodik pozvao da se "odupre pritiscima Washingtona i Londona".

"Ustavni se sud ponaša bahato i antisrpski i želi RS isključiti iz procesa ustavnog odlučivanja", izjavio je Dodik. 

Podsjećamo, Ustavni sud BiH je brisanjem člana 39 iz Pravilnika o radu, prema kojem su se sjednice do sada mogle otkazivati ukoliko ne postoji dovoljan broj sudija iz jednog ili oba entiteta, izbjegao mogućnost blokada. To znači da otkazivanje sjednica neće biti moguće zbog nedostatka entitetskog kvoruma, što je konkretan odgovor na poteze Dodika i povlačenje jedinog sudije iz RS-a, kako bi se onemogućio i blokirao rad ove institucije. 

Svemu tome prethodili su  brojni pritisci na sudiju Ustavnog suda BiH Zlatka Kneževića koji je jedini sudija iz bh. entiteta RS, na što su reagovali i iz samog Ustavnog suda BiH. Osim toga, navode kako se ova institucija nalazi u najvećoj krizi u posljednjih 28 godina. 

"Ustavni sud najoštrije osuđuje sve političke pritiske na potpredsjednika Kneževića i poziva sve da se od toga uzdrže. Nesumnjivo je da se Ustavni sud BiH suočava sa do sad najvećom krizom u posljednjih 28 godina svog postojanja. U javnosti se tim povodom objavljuju i prenose dezinformacije o određenim ustavnopravnim pitanjima. U vezi s tim Ustavni sud BiH podsjeća da Ustav BiH propisuje sastav i način izbora sudije i način izbora u Ustavni sud BiH. Niko drugi, niti jedan zakonodavni ili izvršni organ nema ustavnu nadležnost da 'povuče' sudiju koji je izabran u Ustavni sd Bih. Jedini način na koji može prestati funkcija sudiji u Ustavnom sudu je onaj koji propisuje Ustav Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dokle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralom, a i odluke se donose većinom glasova svih članova Suda (pet sudija). Odredbe Ustava BiH ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Takva mogućnost se ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava BiH. Imajući to u vidu, Ustavni sud je na današnjoj vanrednoj sjednici donio Odluku o izmjeni Pravila ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. tih pravila. Ustavni sud BiH je podsjetio da Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i NSRS već devet, odnosno sedam mjeseci nisu izvršili svoju ustavnopravnu obavezu i izabrali sudije koji trenutno nedostavju Ustavnom sudu, čime otežavaju rad Ustavnog suda", naveli su ranije iz Ustavnog suda BiH. 


Zakon o nepriznavanju presuda Ustavnog suda BiH?

U slučaju da sutra do podne, kako je Dodik najavio, ne bude ispoštovan njegov ultimatum po pitanju povlačenja odluke Ustavnog suda BiH, Dodik navodi da će naredne sedmice NSRS donijeti zakon o nepriznavanju presuda Ustavnog suda BiH te o zaštiti osoba koje bi mogle biti kazneno progonjene zbog neprovođenja tih presuda. Nakon toga uslijedilo bi donošenje novog ustava RS i to u roku od 90 dana, ali i poziv Srbima zaposlenim u tijelima vlasti BiH da napuste ta radna mjesta. 

Dodik dalje navodi da će "afirmirati državnost RS-a" te da će političkim sredstvima zaštiti prava Srba. Istovremeno, naglašava Dodik, to ne znači izlazak RS-a iz BiH - "osim ukoliko to ne bude morala". 


Stari problemi, nova dešavanja: Neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH

Inače, Ustavni sud BiH čini devet sudaca, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina). Tri suca imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja. Narodna Skupština RS već više od sedam mjeseci je odgađala imenovanje novog suca koji bi zamijenio suca Miodraga Simovića koji je u penziji. Ustavni sud BiH stavio je 2. marta 2023. privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj. Nakon toga, Narodna skupština RS je u aprilu donijela zaključak kojim je pozvala suca Zlatka M. Kneževića da podnese ostavku te, pored ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. 

Knežević je nakon toga najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju. Mandat sucu traje do 70. godine. Stranke iz RS-a na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, ali i Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića u Federaciji BiH, godinama se zalažu za odlazak trojice stranih sudaca umjesto kojih bi se izabrali domaći. 

Odlaskom Kneževića u penziju, ako ne budu imenovana dva suca iz RS-a i jedan iz Federacije BiH, u sudu će ostati šest sudaca. Za održavanje sjednice potrebno je prisustvo pet sudaca, čiji je broj dovoljan da bi se određena odluka usvojila.

Šukrija Bašić, profesor ustavnog prava, navodi kako se nakon prijetnji Dodika neće desiti ništa novo. Riječ je o starim problemima neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH u novom izdanju.

"Neće se desiti praktično ništa novo. Imat ćemo i dalje taj aktuelni problem neizvršavanja odluka Ustavnog suda. Ovdje je potrebno i da OHR i domaće institucije izgrade alternativni sistem izvršenja odluka Ustavnog suda, pa moglo bi biti da ako ne rade entitetski nivoi, da to onda supstituira se na državni nivo ili da OHR formira posebne institucije u tom pravcu", navodi Bašić. 



Piše: Aldina Rovčanin